105
1 Hvalite Gospoda; glasite ime njegovo; javljajte po narodima djela njegova. 2 Pjevajte mu i slavite ga; kazujte sva èudesa njegova. 3 Hvalite se svetijem imenom njegovijem; nek se veseli srce onijeh koji traže Gospoda. 4 Tražite Gospoda i silu njegovu, tražite lice njegovo bez prestanka. 5 Pamtite èudesa njegova koja je uèinio, znake njegove i sudove usta njegovijeh. 6 Sjeme Avramovo sluge su njegove, sinovi Jakovljevi izbrani njegovi. 7 On je Gospod Bog naš, po svoj su zemlji sudovi njegovi. 8 Pamti uvijek zavjet svoj, rijeè, koju je dao na tisuæu koljena, 9 Što je zavjetovao Avramu, i za što se kleo Isaku. 10 To je postavio Jakovu za zakon, i Izrailju za zavjet vjeèni, 11 Govoreæi: tebi æu dati zemlju Hanansku u našljedni dio. 12 Tada ih još bijaše malo na broj, bijaše ih malo, i bjehu došljaci. 13 Iðahu od naroda do naroda, iz jednoga carstva k drugome plemenu. 14 Ne dade nikome da im naudi, i karaše za njih careve: 15 “Ne dirajte u pomazanike moje, i prorocima mojim ne èinite zla.” 16 I pusti glad na onu zemlju; i potr sav hljeb što je za hranu. 17 Posla pred njima èovjeka; u roblje prodan bi Josif. 18 Okovima stegoše noge njegove, gvožðe tištaše dušu njegovu, 19 Dok se steèe rijeè njegova, i rijeè Gospodnja proslavi ga. 20 Posla car i odriješi ga; gospodar nad narodima, i pusti ga. 21 Postavi ga gospodarem nad domom svojim, i zapovjednikom nad svijem što imaše. 22 Da vlada nad knezovima njegovijem po svojoj volji, i starješine njegove urazumljuje. 23 Tada doðe Izrailj u Misir, i Jakov se preseli u zemlju Hamovu. 24 I namnoži Bog narod svoj i uèini ga jaèega od neprijatelja njegovijeh. 25 Prevrnu se srce njihovo te omrznuše na narod njegov, i èiniše lukavstvo slugama njegovijem. 26 Posla Mojsija, slugu svojega, Arona izbranika svojega. 27 Pokazaše meðu njima èudotvornu silu njegovu i znake njegove u zemlji Hamovoj. 28 Pusti mrak i zamraèi, i ne protiviše se rijeèi njegovoj. 29 Pretvori vodu njihovu u krv, i pomori ribu njihovu. 30 Provre zemlja njihova žabama, i klijeti careva njihovijeh. 31 Reèe, i doðoše bubine, uši po svijem krajevima njihovijem. 32 Mjesto dažda posla na njih grad, živi oganj na zemlju njihovu. 33 I pobi èokote njihove i smokve njihove, i potr drveta u krajevima njihovijem. 34 Reèe, i doðoše skakavci i gusjenice nebrojene; 35 I izjedoše svu travu po zemlji njihovoj, i pojedoše rod u polju njihovu. 36 I pobi sve prvence u zemlji njihovoj, prvine svakoga truda njihova. 37 Izvede Izrailjce sa srebrom i zlatom, i ne bješe sustala u plemenima njihovijem. 38 Obradova se Misir izlasku njihovu, jer strah njihov bješe na nj pao. 39 Razastrije im oblak za pokrivaè, i oganj da svijetli noæu. 40 Moliše, i posla im prepelice, i hljebom ih nebeskim hrani. 41 Otvori kamen i proteèe voda, rijeke protekoše po suhoj pustinji. 42 Jer se opominjaše svete rijeèi svoje k Avramu, sluzi svojemu. 43 I izvede narod svoj u radosti, izbrane svoje u veselju. 44 I dade im zemlju naroda i trud tuðinaca u našljedstvo. 45 Da bi èuvali zapovijesti njegove, i zakone njegove pazili. Aliluja.