Ⅰ Mï kada nime tine Abarayama öndë ꞌdeni gɔmo kɔwɔ. Kina Bɔkoꞌba oꞌdɔ yëyï ꞌdeni zi bo mï wa pili. Ⅱ Kina bo kilende zi bɔ laja abo ma löbu mo ame rɔ bɔ dɔ wa ꞌba mï liŋɔ abo ga ne, bo iya te, “Ulömu röyï ti mbola ma, usu közïyï teyi. Ⅲ Moꞌdɔkɔ ꞌdɔ kulömu röyï ti möyï ŋere Bɔkoꞌba ꞌba mïtɔrɔ ni ma ti dɔyayi kinza kogbe ꞌja dë zi kole ma Yisika di mï yïtötï ꞌba Kanana dɔyayi nime mëdï moloma teyi ne. Ⅳ Tine ileki kari mï dɔyayi ma köyö ma teyi zi wado ma ga ꞌdɔ kogbe ꞌja zi kole ma di yayi.”

Ⅴ Bɔ laja nima ititi bo, iya te, “Ne ɔdɔ nyiti mo koꞌdɔkɔ dë tako tö mï dɔyayi nime bine, ꞌdɔ moja kole ꞌbï kileki kari mï dɔyayi ma kako di teyi nima?”

Ⅵ Abarayama iya te, “Oŋgɔ, kinza koja kole ma dë du te kileki yayi. Ⅶ Ŋere Bɔkoꞌba ꞌba mïtɔrɔ ame kogba ma di mï liŋɔ ꞌba ꞌbu ma di mï dɔyayi ma köyö ma teyi ne, ilende koꞌdɔ lömu zö, iya te, ‘Mëdï miꞌdi yayi nime zi kupö yï ga.’ Kina bo ti koja malayika abo ŋgï dɔgba kömöyï, ꞌdɔ koꞌja ꞌja zi kole ma di yayi. Ⅷ Ne ɔdɔ nyiti mo na koꞌdɔkɔ dë tako tïyï tine lömu nime inza kpe döyï. Tine kinza kiꞌdi kole ma dë du te kileki kari yayi.”

Ⅸ Kina bɔ laja nima kusu közï bo mï mbola Abarayama kulömu rɔ bo toꞌdɔ wa ma Abarayama kose gɔmo nima.

Ⅹ Bɔ laja nima ogba gamele ꞌba löbu abo Abarayama ga ꞌbutë gbï ti kpa közï ma kele di zi bo, kina bo kënyï di yayi kari mï gawo ame Nawura këdï koloma teyi kapa Mesopotamiya ma kari dɔ tugbu tɔrɔ. Ⅺ Kina ɔdɔ bo kömö ꞌdeni yayi tine na bo kiꞌdi gamele abo ga köꞌdö bërï kpa daa nima dɔ kpa gawo nima yayi ne.

Mï dɔkɔpiyari ꞌdeni rɔ bi ꞌba tako ꞌba ꞌja gɔ mini tine, Ⅻ na bo kebe toꞌdɔ mötu, kiya te, “Ŋere Bɔkoꞌba ꞌba löbu ma Abarayama, iꞌdi wa nime tɔne ne koꞌdɔ rönï laka zö. Mititi yi iꞌdi wa ma laka koꞌdɔ rönï zi löbu ma kɔzɔ ame kiꞌdi köꞌdu mo ne tara. ⅩⅢ Ma na me ꞌdeni kpa daa ame yïtötï ꞌba bilaka ꞌba mï gawo nime pili këdï kako tunö mini di teyi. ⅩⅣ Ɔdɔ miya zi ma kɔtɔ mɔtɔ, miya te, ‘Unö mini kiꞌdi zö muwë,’ kina ɔdɔ lɔko kiya te, ‘Me uwë, kina mëdï miꞌdi gbï zi gamele ꞌbï ga,’ lɔko na gɔ kiꞌdi këdï rɔ ame kigeli ꞌdeni rɔ ꞌja zi bɔ laja ꞌbï Yisika ne. Ɔdɔ koꞌdɔ rönï te, na ti mikali ŋgï köꞌdu ꞌbï ma tönë kose gɔmo zi löbu ma ne uyï yïmo dë.”

ⅩⅤ Tine gba kota kinza bo kote lende nime na Rebeka kömö ŋgï. Lɔko na rɔ nyiti ꞌba Betowele ame Mileka köyö zi Nawura löndö ꞌba Abarayama ni ne. Kina lɔko kömö ŋgï ti kete mini dɔkɔnyɔ nï. ⅩⅥ Lɔko rɔ nyiti ma kele rɔ dɔ kiteli ame gbï gba kikali bɔtɔni dë. Lɔko ëkï mï daa kunö mini ꞌbënï lɔko këkï yaga. ⅩⅦ Kina bɔ laja nima kiriŋa kurë dönï, iya te, “Iꞌdi mini zö muwë di mï kete ꞌbï nima.”

ⅩⅧ Lɔko iya te, “Löbu ma, me uwë.”

Kina lɔko kombi welo di dɔkɔnyɔ nï kiꞌdi kpa bɔ nima kuwë. ⅩⅨ Kina ɔdɔ lɔko kiꞌdi mini ꞌdeni zi bɔ nima kuwë kɔꞌbɔ bo tine, lɔko iya te, “Mëdï miꞌdi gbï zi gamele ꞌbï ga kuwë kɔꞌbɔ lïjë.”

ⅩⅩ Kina lɔko köpu welo kodɔ mini mï gɔ bi ꞌba tuwë mini ꞌba yërï, lɔko kileki ꞌböwu welo kari mï daa ŋbö lɔko kunö mini kɔꞌbɔ gamele ꞌba bɔ nima. ⅩⅪ Tine bɔ nima ëdï kɔrɔ le yayi toŋgɔ mo ɔdɔ Bɔkoꞌba oꞌdɔ lende laka ꞌdeni ŋgï mï liŋgere abo nima ya.

ⅩⅫ Kina ɔdɔ gamele kote tuwë mini ꞌdeni na bɔ nima kogba wa ꞌba kano ma kele ame ndögö mo kitigɔ kulöwö ne kiꞌdi zi nyiti nima gbï ti ŋbëlë ma kele rïyö ꞌdo, kolɔ kɔnyɔ mo ga. ⅩⅩⅢ Bo ititi lɔko, iya te, “Nï nyiti ꞌba yë na? Ti doꞌja bi ꞌba töꞌdö ŋgï di liŋɔ ꞌba ꞌbu yï yayi?”

ⅩⅩⅣ Lɔko iya te, “Ma nyiti ꞌba Betowele ame Mileka köyö zi Nawura ne na. ⅩⅩⅤ Dëdï ti akonyo ꞌba yërï gbï ti mɔli zïnnï ꞌdɔ töꞌdö dɔmo. Kina rö ëdï gbï zïyï töꞌdö teyi.”

ⅩⅩⅥ Kina bɔ nima kolɔdɔ bërï koꞌdɔ mötu zi Bɔkoꞌba, iya te, ⅩⅩⅦ “Yëëꞌdï këdï zïyï Bɔkoꞌba ꞌba löbu ma Abarayama gɔ ame kuyï mï köꞌdu ma kose zi löbu ma Abarayama dë ne. Oꞌde ma ꞌdeni te dɔ wado ꞌba löbu ma Abarayama naga nime.”

ⅩⅩⅧ Nyiti nima ënyï kiriŋa kileki kari liŋɔ zi mönï, lɔko kari kïyëtï gɔ köꞌdu naga nime koꞌdɔ rönï ne pili zi ya ꞌbënnï ga. ⅩⅩⅨ Lɔko ëdï ti löndö nï yayi möyï mo rɔ Labana. Kina bo kënyï ŋgï kiriŋa kari kpa daa toŋgɔ bɔ laja ꞌba Abarayama nima. ⅩⅩⅩ Labana oꞌja wa ꞌba kano ni ti ŋbëlë naga nima kɔnyɔ lëmï bo ne ꞌdeni kina bo uwö lende ma bɔ nima kiya lɔko koloma rɔ tïyëtï mo ne ꞌdeni gbï. Bo ari koꞌja bɔ nima këdï kɔrɔ ŋgila gamele abo ga kpa daa yayi. ⅩⅩⅪ Bo iya te, “Ako liŋɔ, nï ame Bɔkoꞌba koꞌdɔ yëyï ma laka ꞌdeni döyï ne. Ëddï kɔrɔ mökö bine gɔ waꞌdi? Mëdï ti rö ndö zïyï mï liŋɔ ma ꞌdë yayi kina gɔ bi ëdï gbï zi gamele ꞌbï ga.”

ⅩⅩⅫ Kina bɔ nima kari ŋgï liŋɔ, na Labana kope akombi yaga di gɔ gamele naga nima kiꞌdi akonyo ti mɔli ꞌba töꞌdö dɔmo teyi. Kina bo koꞌde mini zi bɔ nima lïjë kurögö ndïnnï ti ya ame ga ti bo ne. ⅩⅩⅩⅢ Kina ɔdɔ koꞌde akonyo ꞌdeni zïnnï tine bɔ nima iya te, “Minza monyo kpama titi, tine ꞌjaa ŋbö ɔdɔ miya lende ame mako timo ne ꞌdeni.”

Labana iya te, “Iya lende ꞌbï.”

ⅩⅩⅩⅣ Bɔ nima iya te, “Ma bɔ laja ꞌba Abarayama na. ⅩⅩⅩⅤ Bɔkoꞌba oꞌdɔ yëyï ꞌdeni rɔ mbëmbë zi löbu ma koꞌdɔ bo rɔ bɔ wa. Bɔkoꞌba iꞌdi dɔtumu ma konzi ꞌba kamölö ni ti banya ti sa ti yamo rɔ mbëmbë ti atɔli ma konzi ꞌdeni zi bo gbï ti gamele ni ti akaca. ⅩⅩⅩⅥ Sara ꞌja ꞌba löbu ma Abarayama ari köyö kole zi bo koꞌja bo köndë ꞌdeni. Kina me bo kiꞌdi wa ame ga pili bo këdï timo ne ꞌdeni teyi. ⅩⅩⅩⅦ Bo iꞌdi mulömu rɔma ꞌdɔ muwö dɔ köꞌdu kiꞌdi abo. Bo iya te, ‘Kinza kogbe ꞌja dë zi kole ma di mï yïtötï ꞌba Kanana dɔyayi nime mëdï moloma yïmo ne. ⅩⅩⅩⅧ Tine ileki kari liŋɔ ꞌba ꞌbu ma mï löŋgö wado ma ga ꞌdɔ kari kogbe ꞌja zi kole ma di yayi.’

ⅩⅩⅩⅨ Mititi bo, miya te, ‘Ne ɔdɔ nyiti mo koꞌdɔkɔ dë tako tö?’

ⅩⅬ Bo ileki dɔmo zö, bo iya te, ‘Bɔkoꞌba ame möꞌbö tuwö dɔmo ne ti koja malayika abo kari tïyï kiꞌdi wa koꞌdɔ rönï pili zïyï rɔ ma laka. Ëddï kari koꞌja ꞌja zi kole ma di mï löŋgö wado ma ga ame rɔ bilaka ꞌba ꞌbu ma ga ne. ⅩⅬⅠ Tine ɔdɔ kari zi wado ma naga nima kina ɔdɔ kiya te lïjë na kilagi tine, ti këddï ëꞌbï rɔ ma kɔpɔ di mï lömu nime.’

ⅩⅬⅡ Kina me mömö kpa daa bine ti kada ne, na mititi ŋere Bɔkoꞌba, miya te, ‘Ŋere Bɔkoꞌba ꞌba löbu ma Abarayama, momaꞌjo rɔma zïyï wa nime mëdï moꞌdɔ tɔne ne iꞌdi koꞌdɔ rönï laka zö. ⅩⅬⅢ Ma na me ꞌdeni kpa daa bine. Ɔdɔ nyiti mɔtɔ kako tunö mini nime mëdï mïdëkï mini di zïnï gɔ lɔko kiꞌdi zö muwë di mï kete ꞌbënï. ⅩⅬⅣ Ɔdɔ lɔko kutï dɔmo kina lɔko koꞌdɔkɔ gbï tiꞌdi mini zi gamele ma ga, lɔko na gɔ kiꞌdi këdï rɔ nyiti ame kigeli ꞌdeni rɔ ꞌja zi kole ꞌba löbu ma ne.’

ⅩⅬⅤ Tine gba kota ma kinza mote mötu nime di yïmö, na Rebeka kömö ŋgï ti kete mini dɔkɔnyɔ nï, lɔko këkï kari mï daa tunö mini. Mïdëkï mini di zïnï, miya te, ‘Iꞌdi mini zö muwë.’

ⅩⅬⅥ Kina lɔko kodi dɔkɔnyɔ nï ŋgï welo kiꞌdi mini zö, kiya te, ‘Me uwë, kina ti miꞌdi mini gbï zi gamele ꞌbï ga.’

Kina muwë mini, lɔko kiꞌdi gbï zi gamele ma ga kuwë. ⅩⅬⅦ Kina mititi lɔko, miya te, ‘Nï nyiti ꞌba yë na?’

Lɔko iya te, lɔko nyiti ꞌba Betowele kole ꞌba Nawura ame Mileka köyö ne na. Kina musu wa kano nï, molɔ ŋbëlë kɔnyɔ nï. ⅩⅬⅧ Tine na molɔdɔ moꞌdɔ mötu mïlëlu Bɔkoꞌba ꞌba löbu ma Abarayama, gɔ ame bo koꞌde ma ꞌdeni kɔri ma laka kiꞌdi moꞌja nyiti ꞌba wado ꞌba löbu ma ꞌdeni rɔ ꞌja zi kole mo ne.

ⅩⅬⅨ Kina me ɔdɔ koꞌdɔkɔke ŋgï toꞌdɔ mo ꞌdɔ këdï laka zi löbu ma, iyake zö, ne ɔdɔ dɔmo kinza, iyake gbï zö ꞌdɔ muyï kɔmɔ ma mari te dɔ dörï ala mɔtɔ mileki te dɔ gali.”

Ⅼ Labana ni ti Betowele ileki dɔmo, iya te, “Köꞌdu nime ako di zi Bɔkoꞌba dinza ti a mɔtɔ ꞌdɔ tiya mo. ⅬⅠ Rebeka na me kömöyï, ogba lɔko kari tïnï. Iꞌdi lɔko rɔ ꞌja zi kole ꞌba löbu ꞌbï kɔzɔ ame Bɔkoꞌba kiya ne tara.”

ⅬⅡ Kina ɔdɔ bɔ laja ꞌba Abarayama nima kuwö lende nima ꞌdeni tara tine na bo kolɔdɔ ŋgï bërï bo koꞌdɔ mötu zi Bɔkoꞌba. ⅬⅢ Kina bo koja bɔŋgɔ ni ti sïtërï ti wa ꞌba mbili ma kileŋo di mï yamo ma köbököbö naga, bo kiꞌdi zi Rebeka. Bo iꞌdi kpa közï ma ndögö mo kitigɔ kulöwö naga gbï zi löndö ꞌba Rebeka ni ti ma mo.

ⅬⅣ Kina bɔ nima ti bilaka ame ga ti bo ne konyo kpënnï kuwë wa lïjë köꞌdö yayi. Mï dɔŋbɔ tine na bo kiya te, “Iꞌdike ma mileki mari zi löbu ma.”

ⅬⅤ Tine löndö ꞌba Rebeka ni ti ma mo iya te, “Iꞌdi nyiti nime koloma titi koꞌdɔ töꞌdö kɔzɔ dɔ ndö tara, ala dɔ ꞌbutë tize bine. Di pötö mo tine ti lɔko kari ꞌjaa.”

ⅬⅥ Tine bɔ nima ileki dɔmo zïnnï, iya te, “Kinza kiꞌdike ze dë digabi bine. Bɔkoꞌba iꞌdi liŋgere ma ꞌdeni këdï laka, iꞌdike mari zi löbu ma.”

ⅬⅦ Lïjë iya te, “Iꞌdi dïdëkï nyiti gɔ dititi lɔko.”

ⅬⅧ Kina lïjë kïdëkï Rebeka kititi, iya te, “Ti kari ti bɔ nime?”

Lɔko iya te, “Yëë, mëdï mari.”

ⅬⅨ Kina lïjë kiꞌdi Rebeka ni ti nyiti ame mɔlo rɔ bɔ laja ꞌbënï ne kari kɔtɔ ti bɔ nima kpaki ti bilaka abo ga. ⅬⅩ Kina lïjë koꞌdɔ lömu ma laka zi Rebeka, iya te, “Nï lëmï ze, ti koloma rɔ ma ꞌba tïndï ꞌba bilaka ma konzi. Kupö yï ga ti köꞌbö taꞌda bɔ ya ꞌbënnï ga.”

ⅬⅪ Kina Rebeka ni ti yïtötï bɔ laja ꞌbënï naga nima kileŋo rönnï ŋgï këkï dɔ gamele kari kɔtɔ ti bɔ laja ꞌba Abarayama nima. Kina lïjë kënyï ŋgï dɔmo di yayi.

ⅬⅫ Yisika ako ꞌdeni di kpa daa ame kïdëkï rɔ, “Daa ꞌba Bɔkoꞌba bɔ dïdï ame koŋgɔ ma ne.” Bo ëdï koloma mï dɔyayi ꞌba Kanana ma kapa kileki dɔ roꞌɔ. ⅬⅩⅢ Bo ënyï ꞌdeni rɔ mï dɔkɔpiyari kari bi liŋgere mï nyaka na bo koꞌja gamele ŋgï këdï rɔ tako.

ⅬⅩⅣ Kina ɔdɔ Rebeka koꞌja Yisika ꞌdeni tara tine na lɔko këkï ŋgï bërï di dɔ gamele, ⅬⅩⅤ lɔko ititi bɔ laja ꞌba Abarayama nima, iya te, “Yë mo na me ꞌdë këdï kako rɔ mï nyaka zize yöyï ne?”

Bɔ nima iya te, “Bo na rɔ löbu ma.” Kina lɔko kogba bɔŋgɔ ꞌba dönï ŋgï lɔko kolo kömönï timo.

ⅬⅩⅥ Bɔ laja nima ïyëtï gɔ wa ame ga bo koꞌdɔ ne pili zi Yisika. ⅬⅩⅦ Kina Yisika kogbe Rebeka rɔ ꞌja abo koꞌde mï rö ma tönë ma bo Sara koloma pa teyi ne. Yisika ɔꞌɔ Rebeka rɔ mbëmbë kina kïyëyï dökïꞌdï bo ŋgï di gɔ meri ꞌba tölë ꞌba ma bo.