1 Te Jisasgo po digi po begelama augwalibolo te po ma weyu te po wai, 2 “Te Godigo we bidi tonalubo kolesaga te tuni bidi me deligo yali kolesaga tiwai dao. Te aga ogwa we sainogo ebaso, tama tuni bidigo te genuai nai da sisi elama muai dao. 3 E me te tiwai yainogo tama hasia bolo agai te bidi meba te we sabode nai tuagasomainogo i wai. Tama te nai tubo sogode te aga sę ebo bidi dabe tagala palama, te nai tuagasiyu asomainogo i wagi pali. Tiali goli augwali asobo hagela elama me asobeo. 4 Tama agai gasa sę ebo bidi meba ma tagala paliyu, augwalibolo te po wai, ‘Dage eno te asomainu i wali bidi dabe augwali bidiboba pao, tama dagego augwalibolo e tiwai po wao, “Odiąo, te we sabo bidide eno te nai sisi yai elalubao. Te omai bulmakau dabe badi, te eno wiegi yai nisai bulmakau wai dabe me, dago elalio. Tama tigidali nai sisi yai elalubao. Dage te we sabode da tubo naiba asiąo,” te po wao,’ te tuni bidigo te po wai. 5 Te sę ebo bidi dabego te po augwalibolo wagi pai, tiali goli augwaligo te po odobo hagela yali, tama augwali gasaba tedela pai. Me deli te aga giba pali, tama me te aga mone sabo sę egi pali. 6 Te bidi dabe mebago te tuni bidigo tagala palali sę bidi pageabi elama, dene menama elama, tama augwali ela muai dao. 7 Tama te tuni bidi sębę elama, tama aga te enesigi bidi me te ami bidi dabe tagala palama, augwali pelama, te sę ebo bidi dabe elali bidi dabe augwali tigidali mu ela siligi pai. Tama be me bulu dabe tigidali sia tulama ula silai. 8 Tama te tuni bidigo aga sę bidi dabe augwalibolo te po wai, ‘Te we sabode tuabo nai sisi yai elalubadi, tiali goli eno te i wali bidi dabe, augwali te asobo usu menio, te dwai bage dao. 9 Tama tibaso, dage te tigidali tų tunu magi siba pao, tama dagego te suali we bidi dabe tigidali, dagego augwali i olama, te we sabo sogode te nai megi tuagasao, te po wao.’ 10 Agai tama tiwai po wai, tama te sę bidi dabe augwali te tigidali tų tunu magiba tedela pelama, tama te suali we bidi dabe tigidali augwali sisinao, te dwai bidi dabe me te wiegi yai bidi dabe augwali dali sisinagasai. Tama augwali te we sabo madi aselama, mu pągąna sagasai.”

11 “Te we bidi augwali duada pai digi, tama te tuni bidigo augwali suainogo te be tomoba pai. Tama agai suali, bidi me deli te we sabo digi asainogo wiegi yai ugwa gudama asisąwai suali. 12 Tama te tuni bidigo agabolo te po wali, ‘Abagio, magi ilama nago e we sabo sogode asainu nago ugwa wiegi yai gudama eba asai meniwe?’ Tiali goli agai sagia sai, po me wabeo. 13 Tama te tuni bidigo aga sę ebo bidi dabe augwalibolo te po wai, ‘Dagego aga nogo sągą dunama, te bedu buluba sąnama, tama te be hulia side digibulu bidimainao. Te be hulia side aga dwai gela weyu, tama aga kele ma halua tumainu yaibao,’ te tuni bidigo te po wali,” Jisasgo te po wai.

14 “Awe, te tama tiwai Godigo te we bidi hauwa i wabo dao, tiali goli agai bidi deli deli naga sa munama, tama aga te we bidi tonalubo kolesaga tomoba asomainogo tebo dao,” Jisasgo te po wai.

15 Te Farisi hani dabe augwali Jisas taga pelama, po migi peyu te po wai, “Dago magi ilama te aga wabo pode aga dąų omainogo eyu aga usu sogowe?” te po miani. 16 Tama augwaligo augwa wali pabo bidi dabe augwali dali, te genuai gavman bidi Herotgo bidi dabe me tagala palama, tama augwaligo Jisas pageba pedalama, te po wai, “Po ola mabo bidi, dago koneani, nage te doloba pai bidi mu dao. Tama nago mu pode naga te we bidi augwalibolo te Godigo te yao wali wiegi yai kolesaga po ola mabo dao. Bidi me deli aga genuai nogi elaluyu da, te nage aga wi menio, nago deli po tiwai naga te tigidali bidibolo wabo dao. 17 Tama tibaso, nago po dabolo wao. Nago magi homu ebawe? Dago te Rom gavman tuni bidi Sisar agabolo takis mone mobaso da, teda tama tiyu dago te Mosesgo mani bomo yai po dago bolaibawe, ma meniwe?” augwaligo te po Jisasbolo hanalu wai.

18 Tialima, Jisasgo augwaligo dwai tibo homu ebo konea pelama, tama agai te po wai, “Dage tibo po wabo bidi dabe dao, magi baso dagego ena dąų omainogo eyu usu sobawe? 19 Dagego te takis Sisarbolo mabo mone ge me deli enabolo waselao.” Tama augwaligo mone me deli sela aselama, agabolo ola mani. 20 Tama agai augwalibolo hanalu wali, “Te e masigi daide elalubo gesabidi noma me, e asęani nogi me, te dego dawe?” 21 Tama augwaligo te po wali, “Te Sisargo dao.” Tama agai augwalibolo te po wai, “Tama tibaso, te Sisargo nai, te dagego te Sisar agabolo wei ponoyu mao. Tama Godigo nai da, te dagego Godibolo mao,” wali.

22 Augwaligo te po wabo odolama, tama augwali noma mu sai. Tama augwali aga tagalama, pai dao.

23 Tama te sogo naga te Sadyusi bidi meba te Jisas pageba sabolai. Te bidi hanigo homugo te isai bidi augwali ma hodalogobeo te po wabo dao. Te Sadyusi bage augwali Jisas pageba sabolama hanalu wai, 24 “Tisa, po ola mabo bidi, te polobadu mu bidali bidi Mosesgo te po wai, ‘Te bidi me deli aga we selama, wai meni ebadi isibaso da, teda aga amago te we selama, tama aga ama tau selama, te wai ame nao.’ Mosesgo te po wai. [Bom 25:5] 25 Tama polobadu te ama solo te nogo a naga me si te da tomode bidai. Tama gomunai bidi aga we selama, bidama, isai, tiali goli agai wai meni yai. Tama aga ama mego te ama isiyu taga pali we sai. 26 Tama tomo bidigo me te tiwai naga yali, tama te tomo bidi tudi badu bidigo me tiali, tama naga tede pelama, te a naga olama me badu nogo si wali bidiba usu nigi pai dao. 27 Tama te bidi dabe tigidaligo wai meni badi isila silali, tama nosali mu te we me isai. 28 Tialima, nago po wao. Te isali bidi dabe ma hodalobo sogo, te we dego we mu te bidi a naga olama me badu nogo si augwalide bidigowe? Nago koneani, tigidaligo te we naga sai dao,” Sadyusi bagego te po wai.

29 Tiali goli Jisasgo augwalibolo po wei ponoyu, te po wai, “Dagego te Godigo bukude wali po konebeo. Tama dagego te Godigo bomo me konebeo. Tama tibaso, dagego geda muyu, te po obao. 30 Magi baso meni. Te isali bidi dabe augwali ma hodalobo sogo, te bidi dabego te we sabo sę me egobeo. Menio. Te augwali olo te dagalude bidibo mobo bidi ensel bidibo gilama tiwai bidaluaibao. 31 Tiali goli, te isai bidi dabe ma hodaluaibao wali po, te pode eno dagebolo ma hanalu obao, ma Godigo te dagebolo wali po te dagego me nedebewe? Agai te po wai dao, 32 ‘Ena da, te Abrahamgo God me, ena te Aisakgo God me, ena te Jekopgo God me bidalubo dao,’ Godigo te po wai. Tama te po page e dao, God aga te isila silali bidi dabego God menio. Aga te ula dali megi bidibo bidi dabego God dao,” Jisasgo te po wai. [Sai 3:6]

33 Tede sisinagasali we bidi hauwa augwaligo te po wabo odolama, tama augwali agai te wali pode noma mu salio.

34 Jisasgo te wali pogo te Sadyusi bagego pedauwali paniai. Tama te Farisi dabego te po odama, tama augwali aga pageba sisinagasali. 35 Tama augwali tomode te bomo yai po page koneai bidi me deli bidali. Agai Jisas usu siyu hanalu wainogo yali, 36 “Tisa, po ola mabo bidi, te Godigo bomai po tigidali tomode mena pogo te tigidali gasa bomai po te aiyaba elaluama, tama te genuai mu dawe?”

37 Tama Jisasgo agabolo te po wai, “ ‘Genuai Bidi da aga nago God dao. Te nago aga godolo ebo te nago homu tigidali me, te nago noma tigidaligo me, te nago homu kolesaga tigidali agaba munama, tama aga nago godolo mu yao.’ [Bom 6:5] 38 Te bomai po aga te genuai elalubo, tama aga te polalubo mu dao. 39 Tama te bomai poba daganalubo po aga te tiwai dao. Te e dao, ‘Nago naga digi godolo ebo te kolesaga tiwaigo te nago bidi hasi dabe augwali dali wiegi yai homu elama godolo yao.’ [Prs 19:18] 40 Te bomo yai po side te tigidali bomo yai po page me, te Godigo po pusali bidi profet dabego po page me, te po side naga elalubo dao,” Jisasgo te po wai.

41 Te Farisi dabe augwali Jisas pageba sisinama bidalubadi, tama agai augwalibolo hanalu wai, “Dagego magi homu te Godigo sa muani bidi Kraisde ebawe? 42 Aga te dego hani bidi dawe?” Tama augwaligo agabolo te po wai, “Te Devitgo hani bidi dao.” 43 Tama agai augwalibolo te po wai, “Tialima magi baso Godigo Mobo Bidigo Devitbolo e homu kolesaga menama, tama Devitgo aga Genuai Bidi da nogi waliwe? Agai e po wai,

46 Tama niwai bidi me deligo Jisasgo te po wei ponabo te usu menio. Tama te side augwali agade wi ebo gagalali, tama nosali augwaligo agabolo te magi nai po me hanalubo menio.