6
Na palu te sepalaghi tana maramana udolu
Mi tana bona na lei tinoni tara mina mara totolo, mara sepalaghi tana maramana, mara suvuraghara mara subo na lei vaivine, na lei dalena na mane God* Na lei dalena mane God Tai mua ghilala utoa na hava na ghanaghana ilokana na lei bosa raini. Subo na mane manaha tara ghanaghana gaira na lei angel pana lei tarunga vola ni kokou. Mana balu tara ghanaghana gaira na lei vaivarina Seth tara taluutunia God. tara vaevanera na lei vaivine matakage tana lei vata ni tinoni raini. Mara liona na taulaghi itadira, ge ra lavira rahei tara liona. Keri ge Yahweh te bosa, “Tu mua lubatia na tarungagu, te vahera na vola, ke kabu kolura na lei tinoni ke va me vaa, na pukuna gaira na tinoni vamua. Te vuivuni taeni, gaira kara ghahara ke mua vulea sakai hangalatu rua hangavulu (120) na niuludira.”
Tana lei bongi kiri, mi murina ghua, na lei mumutabu, tara holora nira “Nephilim,” kara ghahara tana maramana. Raini na vaivaridira rana lei dalena God tara taudira na lei tinoni vaivine. Gaira na lei malaghai laga ta rongovira tana lei tutugu haulaghi.
Ma Yahweh te righia didira na tangohahi na lei tinoni, mana ghanaghanadira te tangohahi talau. Ma Yahweh te dikalio sule me rusu na tobana, na pukuna gaia te gonira rana vure tana maramana. Keri ke, Yahweh te bosa, “Inau ku taghalaghi ni sokora na lei tinoni tu gonira. Eo, mi nau ku taghalaghinira na lei maumanu mana lei manu ghua. Mi nau tu dikalio sule ngangata na pukuna tu gonira.” Hauva, Yahweh te righi togotogoa Noah.
Na tutuguna Noah mana lualua
Aeni na vuivuni ni tutuguna Noah ma nina binaboli. Noah na tinoni maemane mete uto ngangata. Taho siki sakai te vola tana bongina ke bosaa siki huruhuru vania, na pukuna Noah te taonia God, me sakai sonikolu itatana. 10 Noah te loghora ra tolu na dalena - Shem, Ham ma Japheth.
11 Hauva, na lei tinoni keha tana maramana tara liliu ni dika tana matana God. Gaira te vonughira na liodika mana veilaulabui. 12 Ma God te dikalio ngangata tana bona te vatogha na maramana, na pukuna rana vure tara gonighi na lei totobo dika haia. 13 Keri ge God te bosa vania Noah, “Inau tu liona na taghalaghiniana na lei totobo vola tana maramana, na pukuna na maramana te saopoa tua na dika nia raini. Eo, ku durake sokora tana maramana. 14 Saria na vaka vaka Tana leu ni pura (English) subo na gegere tabu tara talua “ark,” na pukuna na bosa eni te vagha na bosa tana leu ni Rome (Latin) “arca.” ke vanigho ighoe ma nimua na binaboli, nia na ghai te ngasi. Ko gonighi na lei voki lokana, mo ko tita na vaka ilokana mana murina. 15 Mo ko gonia ke vagha na darona vitu hangavulu lima (75) na ghoto, mana volapana ke, hangavulu rua mana levu (12.5) ni ghoto, mana datona ke, vitu mana levu (7.5) ni ghoto. ghoto Tana leu ni Jew, na darona tolu hangalatu na cubit, na volapa lima hangavulu na cubit, mana datona tolu hangavulu na cubit. Na ghanaghana ilokana na cubit te vagha na louloghu ni lima na mane. 16 Ko gonighi na vouvotuna na vaka, mo ko nea sakai na louloghu ni lima na datona ighobu.§ vouvotu ... ke dato ighobuni. Na tete eni te mua malumu. Na bosa tana leu ni Jew, “sohar” te vahola ge kai ghilala utoa na hava na ghanaghana ilokana. Balu na mane manaha tara ghanaghana te bosa “na vouvotu.” Balu tara ghanaghana te bosa “na matakene.” Mo ko talui ra tolu na lavata i lokana na vaka, sakai pari ke, me ruani tana ghobuna me toluni ikoukou, mo ko talua na mataula tana sakai na levuna na vaka. 17 [Mo ko rongo uto mai!] Inau ku saopoa nia na lualua na maramana udolu, me ke taghalaghinighi na lei totobo vola soko. Eo, na lei totobo vola soko tana maramana kara mate. 18 Hauva, mi nau ku gonia nigua na baubahu itamua, ighoe mana taumu, mana lei dalemu mana taudira, kau haghe tana vaka, ge kau vola. 19 Mo ko lavira mai ghua tana vaka sopa rua na lei vata ni totobo vola, mane mana vaivine, ge kara kabu ma kara vola kolugho. 20 Eo, erua na lei vata ni manu, mana lei maumanu sule mana pile kara mai tamua, ge kara vola. 21 Mo ko lavighi na lei vata ni vanga tana vaka vanigho ighoe ma nimua na binaboli mana lei maumanu mana lei manu.
22 Ma Noah te goni soko na lei totobo God te vetena nia.

*6:2 Na lei dalena mane God Tai mua ghilala utoa na hava na ghanaghana ilokana na lei bosa raini. Subo na mane manaha tara ghanaghana gaira na lei angel pana lei tarunga vola ni kokou. Mana balu tara ghanaghana gaira na lei vaivarina Seth tara taluutunia God.

6:14 vaka Tana leu ni pura (English) subo na gegere tabu tara talua “ark,” na pukuna na bosa eni te vagha na bosa tana leu ni Rome (Latin) “arca.”

6:15 ghoto Tana leu ni Jew, na darona tolu hangalatu na cubit, na volapa lima hangavulu na cubit, mana datona tolu hangavulu na cubit. Na ghanaghana ilokana na cubit te vagha na louloghu ni lima na mane.

§6:16 vouvotu ... ke dato ighobuni. Na tete eni te mua malumu. Na bosa tana leu ni Jew, “sohar” te vahola ge kai ghilala utoa na hava na ghanaghana ilokana. Balu na mane manaha tara ghanaghana te bosa “na vouvotu.” Balu tara ghanaghana te bosa “na matakene.”