NINA PAPI
A ESEKIEL
Na Vuresi Makaliana Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
A Esekiel aia e kesa na manetabu, me propete goto, e mauri tana tagu kalina igira na gala ara toroutsania na verabau ni Jerusalem, me totu tsinogo i Babilonia kolugira visana gana verakolu. Nina goko e kalegira sui na Israel, igira ara totu tsinogo kolua i Babilonia migira goto ara totuvisu moa i Jerusalem. Mi laona Nina Papi A Esekiel ara totu ono na butona loki:
1) God e vilia a Esekiel ke lia na propete.
2) Nina goko parovata vanigira na tinoni ni Israel laka God sauba ke pedegira, me ke toroutsani poponoa na vera ni Jerusalem.
3) Nina goko God tana rongona nina pede e vangaraua vanigira goto na puku tavosi sui ara bingi sekoligira mara raqa sasiligira nina tinoni.
4) Na vereaqira na tinoni ni Israel murina kalina e puka na vera ni Jerusalem, ma na veke vaniaqira laka sauba kara dou visutugua i muri.
5) Na katemate e kalea a Gog.
6) God e saumakali vania a Esekiel na rereina na Vale Tabu vaolu ma na Israel vaolu.
A Esekiel aia kesa na mane e tutunina kakai sosongo God. Me danga kalina God e goko vania tana moro. Mi muri, maia e bâ gini turupatuna vanigira na tinoni na omea e reia me rongomia i konina na Taovia. Ma Esekiel e amigokona vanigira rongona kara vaolusiginia na tobaqira, ma kara donadouginia laka pipi tinoni e gini loaga i matana God nina sasi segeni, me kilia pipi tinoni ke pilo visutugua i konina God. Me vereginigira na tinoni nina kategoko laka God e vekea laka sauba aia ke arago visutugua na veraqira ma nina Vale Tabu.
Na Omea Ara Totu tana Papi Iani
God e vilia a Esekiel 1:1–3:27
Na kategoko kalea gana matemate na Jerusalem 4:1–24:27
Nina pede God vanigira na tinoni sui 25:1–32:32
Nina veke God vanigira nina tinoni segeni 33:1–37:28
Na katemate e kalea a Gog 38:1–39:29
Na moro e kalea na arago visutuguana na veraqira ma na Vale Tabu 40:1–48:35
NA KESANINA KALINA A ESEKIEL E MOROSIA GOD (1:1–7:27)
1
Nina Sasana na Totukae God
1 Tana tsegenina dani i laona na vatinina vula, tana tolu sangavulunina ngalitupa, inau a Esekiel na manetabu, na dalena a Busi, au totu moa kolugira na Tsiu ara totu tsinogo i Babilonia i ligisana na Kô Kebar. Me tavongani ova na masaoka, mau reilakana God. 2 Na omea iani e laba tana tsegenina ngalitupa tû kalina ara aditsekavanoa i Babilonia a Jehoiatsin na taovia tsapakae. 3 Mi tana, i Babilonia, ligisana na Kô Kebar, au rongomia na Taovia e goko vaniau, mau vatsangia na susuligana.
4 Au morodato bâ, mau reia kesa na rodona na tulonga e palamai tabana i vava. E kirapi na angaanga i laona na parako loki, me gini marara popono na masaoka polipolia. Mi tana nauna nogo i tana e kirapi na angaanga, e totu kesa na omea e angaanga vaga moa na tapalamila. 5 Mi levugana patupatu na parakona na tulonga ia minau au morositugira ara tu vati na omea mamauri. Ma tu koniqira e rerei vaga moa na konina tinoni, 6 me pipi kesa tu vidaqira e tamanina vati na ngorana tana lovana, me vati na rapona. 7 Me tu goto saikesa tu tuaqira, ma na perana tu tuaqira e vaga na perana tuana na buluka mane. Mara tu angaanga vaga moa na tapalamila ara gitsi maledoua. 8 Mi vavana pipi kesa tu rapoqira vati tabana e totu kesa na limana tinoni. Ma tu rapoqira ara totu vaga iani: 9 ara vaipelegi na isuisuna tu rapoqira, me rerei vaga moa na bokisi, mi kalina ara tu aligiri, ma tu lovaqira e tau goto pilo bamai, ara tu vavano goto moa.
10 Me pipi kesa tu vidaqira e tamanina vati na ngorana tana lovana: tabana i nago e rerei vaga na ngorana na tinoni, mi tabana madoa vaga na ngorana na laeone, mi tabana mauli vaga na ngorana na buluka, mi tabana i muri vaga na ngorana na manuloki. 11 Me tamanina goto vati na rapona. Ruka ara ka taporatsa mara ka peleginia na isuisuna na rapona na omea mamauri e totu i ligisana, me ruka ara ka tsavuginia moa na konina. 12 Me pipi kesa e aro kalea vati sui moa tabana, me vaga ia, mara tu gini tangomana na vano gotogoto moa tana ara tu padangaoa na vano, me tau kiligotoa kara tu pilo bamai.
13 Mi tu levugaqira na omea mamauri tugira e liu bamai kesa na omea e rerei vaga na sulu iruiru. Ma na iruna e lapidato, mi laona ia e kirapi na angaanga. 14 Mi tugira segeni goto na omea mamauri ara tu vano bamai tsaku sosongo vaga moa na kirapina na angaanga.
15 Mi kalina inau au momorositugira bâ moa vati na omea mamauri tugira, mau morosigotoa ara tu vati na uili ara tu pelea na kao, me kesa e totu ligisana pipi kesa tu vidaqira. 16 Mara tu kesa moa atsa tugira sui vati na uili: pipi kesa e maka vaga na vatu angaanga loki matena, me tamanina kesa segeni goto na uili e tsuku bâ i konina, 17 rongona kara tu gini tangomana na variro bâ vati sui tabana, me ke tau kiligotoa kara tu pilo bamai. 18 Ma na tapala polipolitugira na uili ara tsavu poponoginia moa na mata. 19 Me pipi kalina ara tu aligiri tugira na omea mamauri, ma na uili ara tu aligiri kolutugira goto; me ti vaga tugira na omea mamauri kara tu tsobodato tania na kao, ma na uili goto ara tu tsobodato. 20 Tugira na omea mamauri ara tu vano tana iava moa ara tu padangaoa na vano, mi tugira na uili ara tu naua vaga saikesa moa ara tu naua na omea mamauri, rongona tugira na omea mamauri nogo ara tu tagaovitugira. 21 Bâ, me pipi kalina ti tugira na omea mamauri kara tu aligiri, se kara tu totudodo moa, se kara tu tsobodato, mi tugira na uili ara tu nauvaganana saikesa goto ia.
22 Mi tana gana ngongo dato tu lovaqira na omea mamauri e totu kesa na tsatsavu ara aqosiginia na vatu nadi angaanga. 23 Mi tana i vavana na masaoka ara tu tû na omea mamauri tugira, me pipi kesa e tatakatsinikaira ruka na rapona me pelea bâ na rapona aia e totu i ligisana, me tsavuginia na konina ruka na rapona tavosi. 24 Mau rongomia na tatangina tu rapoqira kalina ara tu lovo; me ale vaga moa na kararana na tasi loki, me vaga moa na leleona kesa na tuqana na alaala loki na mane vaumate, me vaga goto na tatangina na liona na God Susuliga Sosongo. Mi kalina ara tutu lê tugua mara tu bunia moa tu rapoqira. 25 Me tangidato kesa na goko gana ngongo dato na tsatsavu i tu lovaqira.
26 Mi gotuna na tsatsavu ia e totu kesa na omea e rerei vaga moa kesa na sasana na totukae ara aqosiginia na vatu bora angaanga loki matena, me kesa na omea e vaga moa na tinoni na rereina e totukae i kelana. 27 Ma na turina tû tana bunguna me dato e angaanga vaga moa na tapalamila i laona na lake, ma na turina tû tana bunguna me tsuna e rerei vaga moa na lake e mararasi polipolia, 28 me mamarega vaga moa na vulagaro tana parako na usa. Ma na marara loki nogo iani e gini sauvulagia i tana e totu na Taovia.