3
Godigo te we bidi sisinama, po tų yaibao wai
Genuai Bidigo te po wai,
“Te sogo, te side, eno te Jerusalem
we bidi dabe me,
te gasa badu Juda pedai dabe me,
augwali te bugagia
ma dugulalumainao po waibao.
Te eno tigidali we bidi hani selama,
te odogo malu tǫ pesageba sisinagasali,
augwaligo God Te Po Tų Odobo Jas Dao
nogi polali tǫba.
Te pesagede eno te po tų elama,
tama te Israel hani isąwai bage
augwaligo te eno we bidi dabeba yali
tigidali kolesaga dagalaibao.
Te hani dabego eno tǫ pepedama,
te augwa hasi dobola sali,
tama augwaligo te Israel dabe
te gasa bulu tǫ kantriba wi tedela pomainu ilalio.
Te hani augwa te satu gagali elama,
dego te Israel we bidi deli deli
sesa pabo te hanilibo sueinu yali.
Tama tiyu, augwa te Israel dabego
wegi ogwa dabe te maketde munama,
augwaligo te mone salio.
Tialima, te monego augwa te penani we dabe abeliyu,
te wain abeliyu yai dao.”
Genuai Bidigo te po wai.
“Dage te Tair me Saidon hani bage, me tigidali Filistia pedai badu me, dagego enaba mena sę yainu ebawe? Dagego homugo eno te dwai sę yalide homu eyu, te wei ponainu eba, agawe? Te dagego tama homu ebaso da, teda eno te polo dageba te wei ponaibao,” wali. “Dagego te silva me gol sobadi, te gasa sawi yai nai hauwa sela pelama, te dagego tibo godiba lotu wabo beba mugi pai dao,” wali. “Dagego te Jerusalem we bidi sobadi, te Juda pedai gasa badu me selama, te augwali digibulu mu odasa pelama, te Grik dabego augwali abelai dao. Tiali goli, megi da, eno augwali ma sela aselama, te dagego augwali tagala palali bulu taga soaibao. Te dagego augwaliba yali tobage kolesaga tiwai te eno dageba yaibao,” wali. “Te eno te Juda dabego te dagego wai ogwa dabe me wegi somainu ilaibao. Tama te Sabea dabe, te digibulu bidi dabego, te Juda dabeba aselama, te dagego ogwa me, wegi me, abelagaselama, te augwali digibulu sela paibao. Ena Genuai Bidi, eno te po wai dao,” wali. * Ais 14:29-31; 23:1-18; Jer 47:1-7; Ese 25:15-17; 26:1–28:26; Amo 1:6-8, 9-10; Sef 2:4-7; Sek 9:1-7; Mat 11:21-22; Luk 10:13-14
Godigo Joelbolo weyu, te po te tigidali hani we bidiba wao po wali.
 
“Dage te boi hwįabo sisi elaluao.
Te tigidali ami sisinagasomainu i olama,
te hwįgi pao,” walio.
10 “Te gi tǫ pedebo genuai ain te bainat
tiwai pedalumainu halua,” wali,
“me te ni nologo togobo hwą haluama,
te sesemone tiwai pedalumainu yao,”
wai.
“Te bomo meni yai bidi me te hogodama,
te hwįbo bidi tiwai yao,” wali. * Ais 2:4; Mai 4:3
11 “Dage bulu tǫ kantri pąde bidibo
tigidali hani bage,
dage asesa polo te odogo malu tǫ
pesageba sisinagasao,” wai.
 
Tama Genuai Bidi, eno homugo nago te naga bomai ami bidi dabe te boi bidi dabeba hwįagasomainu tagala palao.
12 Godigo te po wai, “Te we bidi
hani dabe te sisi elama,
te odogo malu tǫba dulao,” wali,
“augwaligo te God Te Po Tų Odobo
Jas Dao nogi poali tǫba dulao.
Ena Genuai Bidi, ena te pesagede dugulalu,
te Israel pąde bidibo tigidali gasa hani
we bidi te po tų ilaibao,” wai dao.
13 “Te hani we bidi dabe te dwai mu dao.
Te augwali te bidigo inawai tau yai wit nai
togobo tiwai togwao.
Te augwali bomonama agawaibao,
bidigo te wain wai ge du te sągągo agabo tiwai yao.
Te halobage tiwai nai te mu pągąna pelama,
te wain ąį buluba gelaibao.
Tialima, te hani dabe mu dolaibao,” wai dao.* Ped 14:14-20; 19:15
 
14 Te hauwa umabo we bidi te odogo
malu buluba sisinama, po tų yaibao.
Te dwasianu sogo te Genuai Bidi te buluba
pedelabo bodolude te pedelaibao.
15 Tama te giliga me polua te hulia siyu,
te hǫ dabe me ula ma egobeo.
Godigo te aga we bidi tigidali te wiegi yai bugagia ilaibao wai
16 Genuai Bidi te Jerusalem te Saion
bulu dude bidiyu,
te po dagą genuai mu waibao.
Agai i wabo te dagalu kulukulu wabo tiwai obaso,
te tǫ dali dagalu si mumunu yaibao.
Tiali goli, Genuai Bidigo te aga we bidi tigidali tonalu,
te augwali me dologobeo. * Amo 1:2
17 Agai te tama po wai,
“Te sogo te Israel dagego koneiagameo,
ena tama ena God, te duga Genuai Bidi da waibao.
Ena te Saionde bidibao, ena bulu du deli digi dao.
Te Jerusalem eno te ena taun naga pedelama,
te gasa hani dabe augwaligo boi bidi homu eyu,
te tomoba ma pogobeo.
18 Te sogo wain gi pedalama,
te bulu du mesega sigulaibao,
te bulmakau hauwa te dwasianu bulu du dabede
bidalueibao.
Te Juda we bidi dabego wę hauwa elalueibao.
Wę me deli te Genuai Bidigo bedu gomo gudama,
te Odogo Bulu Tǫ Te Ni Akas Elalubo
madiba dulaibao,” wai.
 
19 “Te Isip dabego tǫ te wa pai bulu pedelaibao,
te Idom dabego tǫ da, te olo bulu tiwai pedelama,
bidi tede me bidigobeo.
Magi baso meni, te hani sigo te Juda dabe
dali hwįnama,
tama te magi dwai sę isąwai we bidi olodali elali.
20-21 Tialima, eno te we bidi elali bidi dabeba
te tobage kolesaga yali wei ponama,
te augwali elaibao,” wai.
“Eno te dwai sę yali bidi deli me gedelegobeo.
Tialima, te Jerusalemde sesemane bidibo
we bidi dabe me,
te Juda gasa badu pedaide bidibo me,
ena Genuai Bidi ena te Saion bulu dude bidiyu,
te sesemane tonalueibao,” po wai dao.

*3:8: Ais 14:29-31; 23:1-18; Jer 47:1-7; Ese 25:15-17; 26:128:26; Amo 1:6-8, 9-10; Sef 2:4-7; Sek 9:1-7; Mat 11:21-22; Luk 10:13-14

*3:10: Ais 2:4; Mai 4:3

*3:13: Ped 14:14-20; 19:15

*3:16: Amo 1:2