Ka Munom Ganom I Okome Pita Yaromi Boingua
Ena Pita ka i fingua ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai uro Yai Gumam gama yokamai bei niki de ereinga firo ena “Gama yokamai Yesu kam kawom dungua ako ki suwaime,” diro munom ganom i boi erome. Pita bei moiro Yesu gam dinom kawom kanere kam i fire ari ka di eropunga yokamai ako ki suwaime,” diro munom ganom i ama boi erome.
1
1 Na Saimon Pita munom ganom i ne yokamai boi ereiye. Na Yesu Kirisito nuwi kokonan gan te nawi dongoro fuka yai ta moiye. Ena na bei moiro no yokamai fi ki supunga mapunom nokapu wom ipungamere epe ne inga yokamai munom ganom i boi ereiye. Nonon yokamai Yai Gumanom Yesu Kirisito yaromi akire di norere moi kuwom suwapunga norongua yaromi yo tere moingua iran i yaromi fi ki supunga mapunom norongoro ipunie. 2 Ena epena ne yokamai bei moiro Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu surai mapunomom finga ena Yai Gumam bei nokapu wom de erere te wira dungua mapunom ori wom erowame.* Kor 1:9-10; Yut 1:2
Yai Gumam ari yokamai unom boiro nou kei ei erome
3 Ena Yesu Kirisito bei moiro Yai Gumam yoporam boinguamom i ire “Nonon yokamai yokori yo tere moraime,” diro tai kan muruwo norome. Nonon yokamai Yai Gumam mapunom mora fipunga ena tai kan i norome. Yaromi bei moiro “Nonon yokamai uro na keranom sikamere epe keranom sungua inaime. Te nonon yokamai uro na mapunom nokapu wom beikamere epe benaime,” diro nonon unom boi noromie.* Ef 3:16-19; 1 Pi 2:9 4 Ena yaromi keranom sungua te mapunom nokapu norongua te komari “Tai nokapu wom yo morom erowaiye,” diro ka di koi engua i epena norongua iran mangi ari mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga mapunom i nonon yokamai bei niki de norekenamba Yai Gumam nenen mapunom moinguamere epe morapune. 5 Ena Yai Gumam mapunom moinguamere epe ne yokamai morainga iran ne yokamai kokonan yoporam boiro beiro mapunom mapunom na di mari de erowaika bei iwa furo beiyo! Ena ne yokamai fi ki singa mapunom akai nere mapunom nokapu wom ama beiyo! Te ne yokamai mapunom nokapu wom benainga akai nere inokore nokapu wom ama eiyo! 6 Te ne yokamai inokore nokapu wom enainga akai nere tai mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai mora kan kenom benainga akai nere tai ipun dowangua fuka di erowangua kakom i ama erowai tere moiyo! Te ne yokamai erowai tere morainga akai nere Yai Gumam konom ama dourom boiyo!* Gar 5:22-23 7 Te ne yokamai Yai Gumam konom mora dourom borainga ena akai nere ne yokamai denom minom arinoma yokamai ama mun fi ereiyo! Te ne yokamai arinoma mora mun fi ereinga akai nere ne yokamai denom minom ari yai opai muruwo ama mun fi ereiyo! 8 Ena ne yokamai mapunom i dourom borainga moko iwa nangua ena ne yokamai bei moiro Yai Gumam kokonanom benaingoro mukom munmane koramie. Te ne yokamai Ari Wanopanom mapunom moingua mora firaingamere epe ne yokamai Yai Gumam kokonanom benaime. 9 Mukom munmane koramba te ari mapunom i dourom boikenainga ari okonom muromdi kama gawo toka sungua kon nokapu kankeingamere epe yokamai bei moiro Yai Gumam yokamai koma bianom faingua mora biyom si eronguai kinanom gi dume.
10 Ena, arinama yokamao, ne yokamai mapunom nokapu dourom boiyo! Ena dourom borainga ne yokamai te ari yokamai gere mora firainga Yai Gumam bei moiro ne yokamai unom boiro nou kei eromie. Ne yokamai epe benaingai ako sikenaingere 11 ena Yai Gumam bei moiro yoporam boingua erowangoro ne yokamai furo nonon yokamai Ari Wanopanom akire di norongua moi kuwom suwapunga norowangua yaromi ari kiapanom bei erongua di derewo duwangua akaiyom ikai tei kawom naime.
12 Ena iran ne yokamai ka mora di ereikai mora fire te ka kawom mora ingai tei arire erowai tere moimba kakom kakom muruwo na bei moiro “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaiye.* Yut 1:5 13 Na di fikai kakom kakom na ganam dinom gere tei yo moraikai “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaika i faname.* 2 Pi 3:1 14 I fanamba nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito “Ne kakom gurom towane ne ganum dinom ma dowane,” di mari de narongua ena na mora fiye.* 2 Ko 5:1; Yo 21:18-19 15 Ena iran na bei moiro yoporam boiro ne yokamai ka di erowaikoro ena okome na goraika ne yokamai ka i muruwo kakom kakom inokore ei fi moraime.
Pita ariyoma yokamai i gere bei moiro Kirisito keranom sunguamom i kanimie
16 Ena no yokamai ure Ari Wanopanom Yesu Kirisito yoporam boinguamom i ire tokoi mangi unangua kam i ne yokamai di eropunga kakom tei no yokamai furo ari ka kasu dimba ari ta “Ka i nokapu dume,” dinga kanom i ne yokamai di erekepune. Tamanume. Ne yokamai yaromi keranom sunguamom i towane okonom muromdi towane kanere kam i ne yokamai di eropune. 17 Ena koma Nenom Yai Gumam Yesu kam akire dire keranom sungua i tongua kakom tei no yokamai ama moire kanupune. Kakom tei Yai Gumam keranom sungua kapakom yaromi uro wam kam epe di norome: “Yaromi na wanam moingua mun fi teiye. Te na denam minam yaromi mun fi teiye,” epe di norongoro 18 ena no yokamai yaromi gere Yai Gumam nenen kopumom tei moire kamundi tei ka i unguai no yokamai mora fipunie.* Mt 17:1-5
19 Ena no yokamai ka i fipunga iran no yokamai ari komari di mari de ereinga yokamai kanom epena yoporam boiro fi ki supune. Te ari kewa iro akai si boingui tei deingoro kon kaningamere epe ari komari di mari de ereinga yokamai ka dinga Yai Gumam konom i mari deingoro ena ne yokamai ka i kan kenom beiyo! Iran kamun takonguamere epe Yai Gumam bei moiro ne yokamai nomanenom wiyom yaunangoro te kuimokome koimoi ongo suna kakom tei moko unguamere epe Yesu uro ne yokamai denom minomdi mokoname.* Lk 1:76-79 20 Ena fi goi iyo! Komari ari ka di mari de ereinga yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeime. Tamanume. 21 Yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeimba Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro ari yokamai akire di erongoro ena yokamai Yai Gumam ka erongua i di mari deimie.* 2 Ti 3:16; 1 Pi 1:11