1 Ma Iesu e gini aqo tugua na gokolia na gini goko vaniaqira na toga. 2 Me tsaria, “Na Verana God i baragata, e vaga moa kesa na taovia loki e vangaraua kesa na kavomutsa, rongona e tauga kesa na dalena mane. 3 Mi kalina aia e vangaraugira sui nogo pipi na omea, maia e molovanogira nina maneaqo kara baa, ma kara soamaigira igira sui aia e viligira nogo kara mai na totogoro tana kavomutsa. Migira sui ara sove na mai. 4 Maia e tuu, me molovanogira tugua visana tavosi goto nina maneaqo, me tsarivanigira, ‘Igamu goto kamu baa, ma kamu tsarivanigira igira au vailivugira nogo, laka au manogatigira nogo na vangana sui na kavomutsa. Ara mate na buluka loki, migira goto na dalena buluka paquru au vaturi manogatinogoa vania na kavomutsa. Ara manoga nogo na omea sui. !Me dou ti kamu mai sanga na totogoro tana kavomutsa na tauga!’ 5 Migira aia e vailivugira nogo laka kara mai na totogoro, ara sove saikesa na rorongo, mara gini boe moa niqira omea tavosi. Kesa e vano rago tana nina uta. Kesa segeni e vano tana nina vale na tsabiri. 6 Me visana ara tuu, mara tangoligira nina maneaqo na taovia loki, mara ramitsigira mara labumatesigira.

7 “Ma na taovia loki e gini kore loki sosongo, me moloivanoigira nina mane vaumate kara baa ma kara labuimateisigira sui igira ara matesigira nina maneaqo, ma kara tungia na veraiqira. 8 Mi muri maia e tuu, me soaigira visana tavosi goto nina maneaqo, me tsariivagainana vanigira, ‘Niqu kavomutsa na tauga e manoga sui nogo, migira na tinoni au vailivugira nogo tana idana, e tau ulagaqira na mai. 9 Mi kalina eni, igamu kamu liu bamai i levugana na sautu loki, ma kamu raimaigira moa pipi sui tinoni amu tsodogira, ma kara mai sui tana kavomutsa.’ 10 Mara vano igira nina maneaqo na taovia loki, mara liu bamai tana sautu loki, mara adimaigira sui igira ara tsodogira, atsa moa na sekona ma na douna. Mara gini kapi na tinoni i laona na vale na mutsa na tauga.

11 “Ma na taovia loki e sage i laona na vale, rongona ke reigira igira ara mai na totogoro. Maia e reia kesa na tinoni i laoqira e tagara gana inilau na kavomutsa na tauga i konina. 12 Ma na taovia loki e veisuaa na mane ia, ‘?Kulaqu, egua te o mai sage ieni, me tagara gamu inilau na kavomutsa na tauga i konimu?’ Ma na mane ia e mui lee. 13 Ma na taovia loki e tsaria vanigira nina maneaqo, ‘Kamu soria na limana ma na tuana na mane iani, ma kamu tsonitsunaa tana rodo i tano. Mi tana aia sauba ke ngangai me ke varaqe livona.’ ”

14 Ma Iesu e suilavaginia na gokolia vaga iani, me tsaria, “Eo, God aia e soagira na dangana, mara tsaurae lee moa igira ara tami na muriana nina sosoa.”

15 Migira na Parisii ara tuu, mara vano. Mara vorosai gokona kara naua kesa na omea me ke gini sogo a Iesu i laona niqira taviti. 16 Te ara tuu, mara molovanogira visana gaqira duli segeni nogo igira, kolugira goto visana nina tinoni a Herod, kara ba laba i konina a Iesu. Mi kalina igira ara ba laba nogo i konina ia, mara tsarivania, “Tarai, igami ami dona nogo laka igoe o goko mana pipi kalina, mo saumakalia vanigira na tinoni na sautu vaga nogo God e kilia kara muria. Mo tau goto gini boe nagua ara pada igira na tinoni. Me atsa moa vanigo ti na tinoni loki se na tinoni lee moa. 17 Me vaga ia, mami nongigo ko tsarimaia vanigami nagua o pada igoe. ?Laka e dou igita na Tsiu ka voli takesi vania na Sesar ni Roma, se tagara?”

18 Ma Iesu e dona baa nogo laka igira ara valoa moa, te aia e tsaria vanigira, “!Na vanga malapalu igamu! ?Matena gua ti amu ngaoa na tovoleaqu vaga ia? 19 Kamu sauvulagimaia vaniau kesa na qolo vaga amu gini voli takesi.”

20 Mara tusuvulagi vania kesa na qolo, maia e veisuagira, “?Laka asei na nununa ma na soana e totu tana qolo iani?”

21 Mara tsaria, “Nina nogo na Sesar.”

Ma Iesu e tsarivanigira, “Me ti e vaga ia, me dou ti kamu tusuvania na Sesar nina omea na Sesar, ma kamu tusuvania God nina omea God.”

22 Mi kalina igira ara rongomi vaganana ia, mara gini beke sosongo. Mara tuu, mara vano tania moa.

23 Mi tana dani nogo ia, mara maiilaba i konina a Iesu visana na Sadusii, igira nogo niqira goko ara tsaria laka e utu igira na tinoni ara mate nogo kara maurivisutugua tania na mate. 24 Mara mai mara tsaria, “Tarai, tana nina goko a Moses aia e tsaria laka ti vaga ke mate kesa na mane tauga, maia e tau tamani dalena, ma nina aqo na tasina mane nogo na mane e mate, ke taugaa na daki aia na kulana segeni e mate tania, rongona kara ka gini tamani baka i muri, me ke gini lia vaga nogo ti na dalena aia na mane e mate. 25 Me kesa dani, mara tu totu ara tu vitu na mane tamatasi. Maia na mane ida e tauga, me mate, me tau tamani dalena. Ma na tinamatena e totuvisu vania na rukanina tasina. 26 Ma na rukanina mane e taugaa na tinamate, maia e mate tanigotoa na daki ia. Ma na omea vaga ia e laba vanigotoa na tolunina mane. Me babaa vaga, me kesa moa na daki ara tu tauga suia tugira tu vitu na tamatasi. 27 Mi tana susuina, me mate goto na daki ia. 28 ?Baa, mi tana dani tana igira ara mate nogo kara maurivisutugua, me sauba asei tu vidaqira na mane tugira ke lia na tauna manana na daki ia? !Rongona tugira sui vitu na tamatasi ara tu tauga kolua moa na daki ia!”

29 Ma Iesu e gokovisu vanigira me tsaria, “!Igamu amu sasi sosongo! Mamu tau padagadovia na omea ara marea tana Mamare Tabu, mamu tau goto donaginia na susuligana God. 30 Kalina igira ara mate kara maurivisu, me sauba kara lia vaga nogo na angelo ni baragata, me sauba kara tau goto dona na vaitaugagi na tinoni. 31 ?Eo, mi tana rongona na maurivisuaqira igira ara mate nogo, laka igamu amu tau vati tsokoa moa na omea God e tsaria vanigamu tana Mamare Tabu? 32 I tana aia e tsaria, ‘Inau nina God a Abraham, nina God a Isaak, ma nina God a Jakob.’ God, aia niqira God igira ara mauri, me tau niqira God igira ara mate.”

33 Mi kalina igira na toga ara rongomi vaganana ia, mara gini beke na omea vaga e sasaniginigira a Iesu.

34 Kalina igira na Parisii ara rongomia laka nina goko a Iesu e naua mara gini mui lee igira na Sadusii, migira ara tuu, mara saikolumai i konina a Iesu. 35 Me kesa vidaqira, aia na tarai na Ketsa, e ngaoa laka ke tovolea a Iesu, te e tuu me veisuaa, 36 “?Tarai, laka na ketsa gua e loki putsikae baa i laoqira na ketsa sui?”

37 Ma Iesu e gokovisu me tsarivania, “Ko galuvea na Taovia nimu God tana tobamu popono, mi tana tidaomu popono, mi tana papadamu sui. 38 Aia nogoria na ketsa e loki putsikae, me ida tsotsodo vanigira sui. 39 Ma na rukanina ketsa e loki atsa kolugotoa aia: ‘Mo ko galuvegira na kulamu vaga igoe o galuve segenimu.’ 40 Igira popono nina Ketsa a Moses ma niqira sasani na propete, ara vataragi sui moa ka koniqira ruka na ketsa kaira.”

41 Mi kalina ara totu saisai visana na Parisii, ma Iesu e veisuagira, 42 “?Nagua amu pada igamu tana rongona na Mesia? ?Laka na kukuana asei aia?”

Mara tsaria, “Aia na kukuana a David.”

43 Ma Iesu e veisuagira goto, “?Me ti e vaga ia, megua ti na Tarunga Tabu e mararasia tobana a David, maia e soaginigotoa gana Taovia? Ma David segenina nogo e tsaria na tsaqina goko vaga iani tana papi na Linge Tabu:

45 ?Me ti vaga tana tsaqina na Linge Tabu iani, a David e soagininogoa na Mesia laka aia gana Taovia, me koegua vaga na Mesia ti ke lia goto na kukuana a David?”

46 Mi tana e tagara goto kesa vidaqira ke tangomana na tuguvisu vaniana nina goko a Iesu. Me tuu tana dani ia me baa, me tagara goto kesa vidaqira ke malagai na torogoko i konina a Iesu.