34
Godigo te Idom tǫ kantri dolaibao po
Dage tigidali tǫ habu we bidi dabe, asiąo.
Dage sisinagaselama, te po odagasiąo.
Tǫde me tigidali elalubo nai me,
dagego me olo muiąo wai.
Genuai Bidigo te tigidali bulu tǫ kantri dali haliga
sębę eyu,
te augwa ami bidi dabe dali me sębę yali.
Tama agai te po weyu, te augwali tigidali isaibao po
wai dao.
Awe, agai augwali sese mu dola silaibao.
Te augwali tigi dabe te bidi dabego pubalubo
usugobeo. Menio.
Te bulu tǫ dabede danamu pelayu,
te bulude dwai kugumini mu yaibao wali.
Te augwaligo kaneme dabe te bulu du dabede
pągąnalueibao wai dao.
Giliga, me polua, me hǫ dabe hala pelama, te
tutudulaluama,
te mu tigidali silaibao.
Tama dagalu da, te bidi dabego 1pepa yabe bebe pelama,
kękę pabo tiwai yaibao.
Te dagalu daide ula ebo hǫ dabe tigidali
te ni wain yabe wa pai te tǫba tudulalubo tiwai eyu,
te ni kaya fik yabe wa pai tudulalubo
tiwai yaibao wai dao. * Ped 6:13-14
Genuai Bidigo te tama po wai, “Eno haliga sębę yali,
eno te ena bainat hwą sisi elama,
tama te bainatgo hwawa mu weyu,
te dagalu tagalama,
te Idom dabe eligi painu yali,
te eno augwali dolaibao po wali hani dao.
Te megi eno aga tagala palubo te augwali ela mugi
pomainu yaibao,” wali.
Tialima, te Idom dabego kaneme me iligo te Genuai
Bidigo bainat hwą halua saibao.
Te sipsip me meme dabe te bidi dabego te ofa yainu
elama,
te ofa yainu ebo bidi dabego nogode kaneme piliga
pabo tiwai yaibao.
Genuai Bidigo te genuai hani we bidi dabe mu te taun
Bosra te Idom bulu tǫ kantride elaibao wali,
te aga digi genuai ofa ebo tiwai dao.
Genuai Bidigo te tobage bomai uni bulmakau dabe
me elama,
te augwaligo kaneme me ili te gea paliyu, te Idom
bulu tǫ kantri mesegelaibao wali.
Te sę pedelaibao, magi baso meni,
Genuai Bidigo te boi bidi dabeba te aga taun Jerusalem
doliyu, aiyaba elalubo boi bidi dabebolo
te dene mabo bodolu mawai dao wai.
Te Idom bulu tǫ kantri wę dabe te kolta tiwai
pedelama,
te hogomu dabe te bomai masigi dabe tiwai
pedelaibao,
te Idom bulu kantri tǫ te kolta sia dabo tiwai yaibao.
10 Te sia dabo munu me sia sogobeo. Menio.
Te tigidali sogo ulade me hulide bomo elama, dedu,
te hano sesemane sogo pedaliduaibao wai.
Te Idom dabego tǫ olo sesemane sogo elalu,
te bidi teba munu ma biligi pogobeo. * Ped 14:11; 19:3
11 Te bulu tǫ te dwai ba dabe, te ba kemodage dabe,
me sisi yai ba kotkot,
me hulide bilalubo ba dabego bulu naga pedelaibao.
Godigo te Idom dabego nai doado bage tigidali sia
somainu elama,
te Idom dabego tǫ olo elalumainu yaibao wali.
Te polobadu digi agai te tǫ nigilama,
te tǫ olo mu elaluali tiwai gilama pedelaibao wai
dao.
12 Te tigidali genuai bidi dabe,
me tobolu bidi hetman dabe, te munu me bidigobeo,
tama te king mego te bulu tǫ kantri me tonalugobeo
wali.
13 Te sesane yai bono me nosai dabego te kingo be,
me gasa be dabe mesegelaibao.
Te bulu uni yowi dabe bidagaselama,
te badu i wagasobaso, te uni ba dabe te beba
piagasaibao wali.
14 Te olo masigi bulu kemi tǫde te bulu uni hasa dabe
teba sisinagasaibao wali.
Te bulu uni meme dabe me te bidagaselama,
i weyu, ga udaibao, te tobage hasamani dabe me,
te hulide bilalubo hasa me, te aselama,
te badu piabo pesage gegagasaibao wai dao.
15 Te hulide bilibo ba sibigo te be selama,
te augwa ge dabe tede saganaibao,
te augwa bogo dinigilama, te augwa
gesi ogomani tonalueibao.
Tama te omai ba kemodage me,
so ba kemodage me, augwali aselama,
tonaluagasaibao walio.
16 Te Genuai Bidigo buku tomoba sulama, nago te nai
dabe elalubo po nedao.
Tigidali hasa me ba dabe te bukude po wali gilama,
te bulu Idomba bidagasaibao.
Te me deli augwali me bidigobeo.
Magi baso meni, Genuai Bidigo digi augwali asao wali.
Te aga Mobo Bidigo augwali sisinama,
te augwali odasa asaibao wali.
17 Te Genuai Bidigo digi te Idom tǫ pedaide deli delide
dąį ilama,
te augwaliba dobawaibao.
Tama augwali te Genuai Bidigo dąį ilama,
muani madi sesemane bidada paibao wai dao.
Godigo tigidali nai wiegi yai ma pedalumainu ilaibao* Ais 63:1-6; Jer 49:7-22; Ese 25:12-14; 35:1-15; Amo 1:11-12; Oba 1-14; Mal 1:2-5

*34:4: Ped 6:13-14

*34:10: Ped 14:11; 19:3

*34:17: Ais 63:1-6; Jer 49:7-22; Ese 25:12-14; 35:1-15; Amo 1:11-12; Oba 1-14; Mal 1:2-5